Uzgoj malina
savjet za prehranu usjeva

Tablica Potrebe maline za hranjivim tvarima

Makronutrijenti	N	P2O5	K2O	MgO	CaO	S
Makronutrijenti (kg/ha)	70-90	25-35	150-180	20-40	60-80	30-50
Mikronutrijenti	B	Cu	Mn	Mo	Zn	Fe
Mikronutrijenti (g/ha)	8-12	5-10	8-12	0,2-0,3	20-25	50-80

Cvjetovi maline vrlo su osjetljivi na niske temperature. Temperatura zraka ispod 10 oC usporava njihov razvoj i smanjuje kvalitetu. Također nepovoljno utječe na aktivnost kukaca oprašivača, što rezultira smanjenim prinosom i kvalitetom uroda.

Potreba za hranjivim tvarima ovisi o fazi razvoja biljke. Maline imaju najveće potrebe za kalijem, dušikom i kalcijem. Ta potreba raste s razvojem biljke, a najveću vrijednost postiže u razdoblju rasta i sazrijevanja plodova.

Uloga hranjivih tvari

Dušik

Maline imaju dosta velike potrebe za dušikom u hranjivim tvarima. Dušik je sastavni dio aminokiselina, proteina i nukleinskih kiselina, tj. neophodan je za rast, kako u fazi diobe stanica, tako i u fazi vegetativnog rasta (izduživanje izdanaka, razvoj i rast lista). Kao sastavni dio klorofila, izravno utječe na fotosintezu jer je dio enzima RuBisCO, koji ima bitnu ulogu u vezivanju ugljičnog dioksida u biljkama. Od pravilne opskrbe malina tim hranjivim tvarima ovisi prinos, ali i njegova kvaliteta. Međutim, previše intenzivna gnojidba dušikom dovodi do pretjeranog vegetativnog rasta biljaka, slabog zametanja plodova, smanjenog prinosa i propadanja plodova.

Kalij

Maline imaju vrlo visoke potrebe za kalijem. Kalij je odgovoran za pravilan rad mnogih fizioloških procesa u biljkama. Najvažniji su od njih regulacija biljne ravnoteže vode i sudjelovanje u biosintezi šećera. Kalij blagotvorno djeluje na sočnost, čvrstoću, intenzivnu boju i okus malina.

Fosfor

Potrebe malina za fosforom razmjerno su niske. Međutim, uloga te hranjive tvari za biljke je značajna. Fosfor je sastavni dio staničnih membrana, što omogućuje pravilno funkcioniranje biljaka. Također je hranjiva tvar koja izravno sudjeluje u proizvodnji energije biljaka – stoga je neophodna tijekom cijelog razdoblja rasta. U slučaju malina je iznimno važan jer su “energetski najintenzivnije” faze rasta biljke vegetativni rast, cvatnja te zametanje i rast plodova. Fosfor u mladim biljkama pospješuje rast korijenskog sustava, što im omogućuje bržu prilagodbu poljskim uvjetima.

Kalcij

Maline imaju velike potrebe za kalcijem. Ta je komponenta neophodna za formiranje strukture stanične stijenke (zajedno s borom) – stoga ima strukturnu i građevnu važnost. Tako pojačava prirodnu otpornost biljaka na stresne čimbenike – biološke (bolesti) i okolišne (npr. niske temperature). Jedna je od najvažnijih hranjivih tvari odgovornih za kvalitetu malina. Sprječava propadanje plodova.

Tablica Simptomi nedostatka makro- i mikronutrijenata u uzgoju malina.

	Hranjiva tvar	Simptomi nedostatka
	Dušik	Dolazi do značajnog slabljenja i vegetativnog rasta i stvaranja plodova. Opća kloroza starijih listova biljke – svjetlozeleni su do žuti. Mogu prerano pasti. Mlađe lišće ostaje zeleno zbog dušika mobiliziranog iz starijeg lišća.
	Fosfor	Nedostatak fosfora očituje se u slabom ukorjenjivanju biljaka, usporenom rastu i stvaranju malih, tamnih, sivo-zelenih listova bez sjaja. Boja lišća mijenja se od ljubičaste do smeđe na cijeloj lisnoj plojki ili na njenim vanjskim dijelovima. Smanjuje se učinkovitost formiranja novih izdanaka koji daju plodove. Zametanje plodova se smanjuje, što izravno utječe na prinos biljaka. Nedostatak fosfora najčešći je u tlima s preniskim pH – ispod 5,8.
	Kalij	Simptomi nedostatka kalija javljaju se u mladom lišću. Rubovi i vrhovi listova posmeđe i postaju nekrotični. Tijekom vremena, nekroza se očituje u međužilnim prostorima između glavnih žila, zajedno s međužilnom klorozom. Zametanje plodova je ograničeno.
	Kalcij	Najčešće je međužilna kloroza vidljiva na starijem lišću, s malim bijelim mrljama nepravilno raspoređenim po plojki lista. Rubovi lišća imaju nijansu bez sjaja, venu i odumiru. Izdanci mogu potpuno odumrijeti. Sazrijevanje plodova je odgođeno.
	Magnezij	Simptomi nedostatka magnezija najprije se javljaju kod starijeg lišća, a javlja se i opća kloroza, iako žile ne gube zelenu boju. U značajnom nedostatku dolazi do isušivanja zbog međužilne nekroze. Simptomi se mogu pojaviti na pjeskovitim tlima i nakon primjene visokih doza K. Mogu se pojaviti i tijekom vrlo vrućeg, suhog vremena. Plodovi biljaka s nedostatkom magnezija bljeđi su i znatno slabije čvrstine.
	Sumpor	Simptomi nedostatka sumpora slični su simptomima nedostatka dušika, ali kloroza općenito i ravnomjerno napreduje po cijeloj biljci, uključujući i mlađe lišće. Tipično je crvenilo peteljki i lisnih žila. Starije lišće počinje venuti i pokazivati rubnu klorozu s naknadnim odumiranjem tkiva koje se širi na plojku. Na kraju, stariji izdanci odumiru. Prinos biljaka značajno je smanjen.
	Bor	Nedostatak bora očituje se vrlo brzo – obično prvo na mlađem lišću, koje je svjetlije boje. Na starijem lišću očituje se međužilnom klorozom. Povremeno može doći do pucanja stabljike. Također ima manje cvjetova, a plodovi se slabo zameću.
	Bakar	Simptomi nedostatka bakra javljaju se dosta kasno. Mogu se očitovati kao blaga opća kloroza uz trajni gubitak turgora mladog lišća. Rubovi lišća uvijaju se i suše. Cvatnja i stvaranje plodova vrlo su slabi.
	Željezo	Prvi simptom nedostatka željeza međužilna je kloroza najmlađih listova, koja prelazi u opću klorozu i na kraju uzrokuje potpuno bijeljenje lista. Kloroza se javlja pri dnu lišća, s djelomično zelenim perastim žilicama. Sve dok list nije potpuno izbijelio, može se oporaviti nakon primjene željeza.
	Mangan	U ranijim fazama pojavljuje se lagana kloroza na mladom lišću. U slučaju ozbiljnog nedostatka, na starijem lišću vidljive su peraste žile. Nakon toga, duž žila napreduje smećkasto-siva nekroza.
	Molibden	Rani simptom nedostatka molibdena opća je kloroza. S dugotrajnim nedostatkom, zrelo lišće ima vodenastu, bljedozelenu promjenu boje na rubovima. Vene, postane sivo-smeđe i na kraju uvene. Rast i cvatnja su slabi.
	Cink	Nedostatak cinka uzrokuje patuljastost biljke, skraćivanje internodija i uvijanje mladog lišća prema gore. Na lišću se mogu pojaviti sivo-smeđe ili smeđe mrlje. Listovi su mali.

Gnojidba ljetne maline – koja raste u zemlji

Dušik

Prije stvaranja nasada potrebno je izvršiti analizu tla na sadržaj mineralnog dušika u tlu (u oba oblika: nitrata i amonijaka). Prije sadnje malina tlo treba obogatiti s 40 – 50 kg N/ha, uzimajući u obzir dušik već dostupan biljkama. Ostatak se može unositi postupno svaki tjedan fertirigacijom ili u 1 – 2 doze standardnih gnojiva za tlo koja sadrže dušik. Maline dobro reagiraju na gnojidbu dušikom u razdoblju intenzivnog rasta. Međutim, previše gnojidbe dušikom potiče snažan rast izdanaka i lišća, što ograničava plodnost i kvalitetu prinosa. Maline vrlo dobro reagiraju na gnojidbu nitratnim (N-NO 3-) oblikom dušika, koji također podržava unos kalija. Udio amonijevog oblika (N-NH4+) ne smije biti veći od 10 – 15 % ukupne doze ta hranjive tvari dane biljkama.

Fosfor

Može se primijeniti u cijelosti prije sadnje malina tijekom pripreme tla za uzgoj. Zbog ograničene pokretljivosti ove hranjive tvari u tlu potrebno je umiješati primijenjeno fosforno gnojivo u tlo na dubinu od 20 do 25 cm. U narednim sezonama treba primijeniti folijarnu gnojidbu fosforom (u razdoblju rasta) ili u jesen (gnojiva u tlu). Međutim, gnojidba tla možda neće biti vrlo učinkovita na kiselim tlima.

Kalij

Maline imaju velike potrebe za kalijem. Gnojidba ovom komponentom može se obaviti na dva načina – jednokratno prije sadnje (upotrebom obloženog gnojiva s produljenim djelovanjem) ili tijekom vegetacije. U prvoj godini nakon sadnje mogu se u jesen primijeniti kalijeva gnojiva – kako bi se hranjive tvari iskoristile sljedećeg proljeća. Sljedećih godina, međutim, gnojiva s kalijem treba primijeniti u proljeće – prije nego što biljke procvjetaju. Maline su vrlo osjetljive na kloride. Stoga se trebaju upotrebljavati kalijeva gnojiva bez klorida, kao što je kalijev sulfat. U uzgoju s fertirigacijom preporučuje se postepeno prihranjivati biljke kalijem svaki tjedan od razvoja cvata do sazrijevanja ploda.

Magnezij

Može se primijeniti prije sadnje – tijekom pripreme tla za uzgoj. Učinkovita je i folijarna gnojidba – u razdoblju intenzivnog rasta biljaka.

Kalcij

Gnojidbu kalcijem na fertigiranim nasadima treba provoditi od razvoja prvih cvatova do početka sazrijevanja plodova. U nasadima gdje se upotrebljavaju standardna gnojiva s kalcijem u tlu (obično kalcijev nitrat) potrebno je primijeniti dvije doze: prvu (30 – 40 % od ukupne količine) na početku razvoja prvih listova i cvatova, a drugu nakon zametanja plodova. U uzgoju malina vrlo je učinkovita i folijarna primjena kalcija. Navodnjavanje je neophodno u proizvodnji malina s visokim prinosom. Sustav korijenja biljke je plitak – u ilovastom tlu 80 – 90 % njegove mase nalazi se na dubini do 20 cm, a u dobro dreniranim pjeskovitim ilovastim tlima 50 %. Stoga su za postizanje što većeg prinosa potrebni česti i kratki ciklusi navodnjavanja u kombinaciji s gnojidbom biljaka (fertirigacija). Najčešći je način opskrbe navodnjavanje kapanjem. Omogućuje precizno mjerenje vode, kao i opskrbu mikronutrijentima upotrebom gnojiva topljivih u vodi.