Whatsapp
Twitter
Linkedin
Pošta
Kopirajte poveznicu
Uzgoj paprike
savjet za prehranu usjeva
Sve što trebate znati o gnojidbi paprike, najbolja praksa, prikladni proizvodi, terenska ispitivanja i drugo.
Savjeti kako uzgajati paprike (Capsicum annuum)
-
Paprika najbolje raste i daje najbolje prinose na plodnim, dobro teksturiranim, toplim tlima – s pH 5,5 – 6,5.
-
U tlima s pH nižim od 5,5 može doći do problema s dostupnošću nekih hranjivih tvari, posebice P, K, Ca, B i Mo. S druge strane, u slučaju uzgoja na lužnatim tlima (s pH iznad 7,5) mogu se javiti simptomi nedostatka B, Cu, Fe, Mn, P i Zn.
-
Paprika je vrsta koja voli toplinu. Optimalna temperatura za njen uzgoj između je 21 i 29 °C. Temperature iznad 35 °C negativno utječu na rast biljaka i prinos – također potiču nedovoljnu opskrbu biljaka vodom.
-
Potreba paprike za vodom u uzgoju na otvorenom iznosi 3000 – 6000 m³/ha po sezoni, dok u stakleničkom uzgoju potrošnja doseže i do 8000 m³/ha. Potreba za vodom ostaje visoka od sadnje do zametanja plodova. U kasnijem razdoblju – osobito tijekom sazrijevanja plodova – značajno se smanjuje. Dostupnost vode na optimalnoj razini za papriku pozitivno utječe na prinos, ali i na veličinu ploda, čvrstoću i rok trajanja, kao i na sadržaj šećera i okus.
Tablica Potrebe paprike za hranjivim tvarima
| Makronutrijenti | N | P2O5 | K2O | MgO | CaO | S |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Makronutrijenti (kg/t) | 2,6-3,1 | 2,0-2,8 | 3,5-4,0 | 0,5-0,7 | 2,8-3,3 | 0,5-0,6 |
| Mikronutrijenti | B | Cu | Mn | Mo | Zn | Fe |
| Mikronutrijenti (g/t) | 15-25 | 10-17 | 20-8 | 0,2-0,3 | 30-50 | 50-120 |
Tablica Preporučeni sadržaj hranjivih tvari u tlu za uzgoj paprike (mg/litri tla)
| Hranjiva tvar | N | P2O5 | K2O | MgO | CaO |
|---|---|---|---|---|---|
| mg/litri tla | 90-120 | 60-70 | 180-250 | 50-80 | 700-1200 |
Potreba za hranjivim tvarima ovisi o fazi razvoja biljke. Paprika ima najveće potrebe za kalijem, dušikom i kalcijem. Ta potreba raste s razvojem biljke, a najveću vrijednost postiže u razdoblju rasta i sazrijevanja plodova.
Uloga odabranih hranjivih tvari u uzgoju paprike
Dušik
Paprika ima velike potrebe za dušikom u hranjivim tvarima. To je najvažnija hranjiva tvar u ishrani bilja. Sastavni je dio aminokiselina, proteina i nukleinskih kiselina, odnosno neophodan je za rast, kako u fazi staničnih dioba, tako i rasta biljaka. Kao sastavni dio klorofila, izravno utječe na fotosintezu jer je dio enzima RuBisCO, koji ima bitnu ulogu u vezivanju ugljičnog dioksida u biljkama. Od pravilne opskrbe paprike tim hranjivim tvarima ovisi prinos, ali i njegova kvaliteta. Međutim, prevelika gnojidba dušikom dovodi do pretjeranog vegetativnog rasta biljaka, slabog zametanja i bojenja plodova te smanjenog prinosa.
Kalij
Paprika ima vrlo visoke potrebe za kalijem. Kalij je odgovoran za pravilan rad mnogih fizioloških procesa u biljkama. Najvažniji su od njih regulacija biljne ravnoteže vode i sudjelovanje u biosintezi šećera. Kalij povoljno utječe na sočnost, čvrstoću, intenzivnu boju (crvenu) i okus ploda.
Fosfor
Potrebe paprike za fosforom razmjerno su visoke. Uloga te hranjive tvari za biljke je značajna. Fosfor je sastavni dio staničnih membrana, što omogućuje pravilno funkcioniranje biljaka. Također je hranjiva tvar koja izravno sudjeluje u proizvodnji energije biljaka – stoga je neophodna tijekom cijelog razdoblja rasta. U uzgoju paprike izuzetno je važan jer su “energetski najintenzivnije” faze rasta biljke cvatnja, zametanje plodova i rast. Kod mladih biljaka fosfor potiče rast korijenskog sustava.
Kalcij
Paprika ima velike potrebe za kalcijem. Ta hranjiva tvar neophodna je za formiranje strukture stanične stijenke (zajedno s borom) – stoga ima strukturnu i građevnu važnost. Tako pojačava prirodnu otpornost biljaka na stresne čimbenike – biološke (bolesti) i okolišne (npr. niske temperature). Jedna je od najvažnijih hranjivih tvari odgovornih za kvalitetu paprike. Njegov nedostatak glavni je uzrok truljenja kraja cvata.
Nedostaci hranjivih tvari
| Dušik | Opća kloroza starijih listova biljke. Sporiji rast i manje biljke; manje cvjetova i manji prinos. | |
| Fosfor | Biljke se razvijaju vrlo sporo i zaostaju u razvoju. Bljeđe su nego inače; donja površina lista je sivo-zelena. U teškim nedostacima, listovi se uvijaju prema gore u obliku kobilice. Razvoj cvijeta je ograničen, a dobiveni plod može biti deformiran. Problem se javlja na vapnenačkim i teškim tlima gdje je dostupnost fosfora biljkama ograničena. | |
| Kalij | Simptomi se javljaju kod mladih, potpuno razvijenih listova. Rubovi i vrhovi listova posmeđe i postaju nekrotični. Tijekom vremena, nekroza se očituje u međužilnim prostorima između glavnih žila, zajedno s međužilnom klorozom. Zametanje plodova je ograničeno. | |
| Kalcij | Nekroza baze lista, trulež kraja cvata (spušteni vrh ploda). Nedostatak se pogoršava u tlima s pH ispod 5 i u slučaju visoke slanosti tla. Bolest se javlja u uvjetima ograničene transpiracije biljaka. | |
| Magnezij | Simptomi se prvo javljaju kod starijeg lišća, a javlja se i opća kloroza iako žile ne gube zelenu boju. U teškom nedostatku dolazi do isušivanja zbog međužilne nekroze. Nedostatak se može pojaviti u pjeskovitim tlima i nakon primjene visokih doza K. Simptomi se mogu pojaviti i tijekom vrlo vrućeg, suhog vremena. | |
| Sumpor | Simptomi su slični onima kod nedostatka dušika, ali kloroza napreduje općenito i ravnomjerno po cijeloj biljci, uključujući i mlađe lišće. Tipično je crvenilo peteljki i lisnih žila. | |
| Bor | Nedostatak se očituje vrlo brzo. Simptomi obično počinju s mlađim lišćem, koje postaje svjetlije. Ozbiljan nedostatak očituje se međužilnom klorozom na starijem lišću, zbog čega ono poprima duboku žuto-narančastu nijansu. Krhki listovi mogu imati rubove uvijene prema gore i porozni kraj zadebljane, skraćene stabljike biljke. Peteljke ploda mogu biti zadebljane i porozne. Smanjen je i broj cvjetova, a zametanje plodova je slabo. | |
| Klor | Neuobičajeno oblikovani listovi s izraženom međužilnom klorozom. Kloroza se javlja na glatkim ravnim udubljenjima u međužilnom prostoru plojke lista. U naprednijim slučajevima dolazi do karakterističnog posmeđivanja gornje strane starijeg lišća. Korijenje zakržlja i zadeblja se u blizini vrhova. | |
| Bakar | Javlja se dosta kasno u vegetativnoj fazi. Uvijeni listovi, sa supkama zakrivljenim prema dolje. Nedostatak se može očitovati kao blaga opća kloroza uz trajni gubitak turgora mladog lišća. Rubovi lišća uvijaju se i suše. Lišće i plodovi postaju uski i "uglasti". | |
| Željezo | Prvi simptom nedostatka željeza međužilna je kloroza najmlađih listova, koja prelazi u opću klorozu i na kraju uzrokuje potpuno bijeljenje lista. Kloroza se javlja pri dnu lišća, s djelomično zelenim perastim žilicama. Sve dok list nije potpuno izbijelio, može se oporaviti nakon primjene željeza. | |
| Mangan | U ranijim fazama pojavljuje se lagana kloroza na mladom lišću. U težim slučajevima, peraste žile vidljive su na starijem lišću. Nakon toga, duž žila napreduje smećkasto-siva nekroza. Javlja se na tlima s visokim pH, kao i na vapnenačkim tlima ili tlima s previše vapnenca. | |
| Molibden | Rani simptom nedostatka molibdena opća je kloroza. Izgleda slično nedostatku dušika, ali bez crvenila donje strane lišća. Uvijanje lišća prema gore i pjegavost koja napreduje do velikih međužilnih područja s klorozom simptomi su ozbiljnog nedostatka molibdena. | |
| Cink | Nedostatak cinka uzrokuje patuljastost biljke, skraćivanje internodija i uvijanje mladog lišća prema gore. Na lišću se mogu pojaviti sivo-smeđe ili smeđe mrlje. Listovi su manji. Simptomi nedostatka cinka javljaju se na lužnatim tlima ili nakon gnojidbe visokim dozama fosfora. |
Gnojidba paprike
Dušik
Prije stvaranja nasada potrebno je izvršiti analizu tla na sadržaj mineralnog dušika u tlu (u oba oblika: nitrata i amonijaka). Prije sadnje tlo treba obogatiti s 40 – 60 kg N/ha, uzimajući u obzir dušik već dostupan biljkama.
Ostatak se može unositi postupno svaki tjedan fertirigacijom ili u 2 ili 3 doze standardnih gnojiva za tlo koja sadrže dušik. Paprika vrlo dobro reagira na gnojidbu nitratnim (N-NO3 -) oblikom dušika, koji također podržava unos kalija. U uzgoju bez fertirigacije, primjena gnojiva s kontroliranim otpuštanjem hranjivih tvari omogućuje primjenu dijela ukupnog dušika prije sadnje. Preostalu dozu treba primijeniti u fazi intenzivnog rasta biljke.
Fosfor
Može se primijeniti u cijelosti prije sadnje paprike tijekom pripreme tla za uzgoj. Zbog ograničene pokretljivosti te hranjive tvari u tlu potrebno je umiješati primijenjeno fosforno gnojivo u tlo na dubinu od 20 do 25 cm.
Kalij
Gnojidba kalijem može se obaviti na dva načina – jednom prije sadnje (upotrebom obloženog gnojiva s produljenim djelovanjem) ili tijekom vegetacije biljaka. Preporučuje se dozu prihranjivanja kalijevim gnojivima podijeliti u dva dijela: prvi (35 – 45 % od ukupne količine) treba primijeniti na početku cvatnje prvog cvata, a sljedeći 3 – 4 tjedna kasnije. U uzgoju s fertirigacijom preporučuje se postupno prihranjivanje biljaka kalijem svaki tjedan od faze razvoja cvata do sazrijevanja zadnjeg ploda. Paprika je vrsta vrlo osjetljiva na kloride. Stoga se preporučuje upotreba kalijevih gnojiva bez klorida, kao što je kalijev sulfat.
Magnezij
Može se primijeniti u cijelosti prije sadnje – tijekom pripreme tla za uzgoj. Učinkovita je i folijarna gnojidba u razdoblju intenzivnog rasta nadzemnog dijela biljke.
Kalcij
Gnojidbu kalcijem na fertigiranim nasadima treba provoditi od razvoja prvog cvata do početka sazrijevanja zadnjeg ploda. U nasadima gdje se upotrebljavaju standardna gnojiva za tlo s kalcijem (obično kalcijev nitrat) potrebno je primijeniti dvije doze: prvu (30 – 40 % od ukupne) na početku razvoja prvog cvata i drugu 3 – 5 tjedana kasnije. U uzgoju paprike učinkovita je i folijarna primjena kalcija.
Pitanja i odgovori
U nastavku se nalaze neka često postavljana pitanja uzgajivača u vezi s uzgojem paprike.
-
Obje su vrste međusobno srodne – pripadaju istoj botaničkoj obitelji.
Međutim, rastu na drukčiji način.
Nutritivne potrebe biljaka u pogledu makronutrijenata su slične, ali paprika uzima više mikronutrijenata.
-
Održavajte stalnu opskrbu biljaka vodom i osigurajte dobru gnojidbu kalcijem – i gornji sloj tla i folijarno.
-
Potrebe paprike mijenjaju se sa sezonom i fazama rasta.
Kako bi se održali optimalni uvjeti uzgoja, sastav i količinu gnojiva potrebno je prilagoditi njenom razvoju.
-
Najveće potrebe za tom hranjivom tvari paprika ima na početku razdoblja rasta.
Međutim, to ne znači da joj ta hranjiva tvar nije potrebna u narednim fazama rasta.
Svakako da, ali u puno manjim količinama.
Dakle, gnojite, ali puno manje!
Srodni usjevi
Istražite druge usjeve
Naša ispitivanja
Vidjeti znači vjerovati, rezultati ispitivanja iz cijelog svijeta
Istražite naša ispitivanja